Oslobodjenje Zagreba

U utorak, 8. svibnja 1945. godine, nakon četverogodišnje vladavine ustaškog režima u uvjetima faktičke njemačke okupacije, oslobođen je Zagreb, glavni grad u ratu stvorene i proglašene federalne države Hrvatske. Tijekom četiri ratne godine Zagreb je bio središtem upravnog aparata Nezavisne Države Hrvatske, a njemačke okupacijske vlasti imale su u njemu čitav niz predstavništva i ureda. Sloboda kretanja bila je ograničena, a grad je bio pun vojske, policije različitih boja i naziva, agenata i špijuna. Radi obrane grada i sprječavanja uništavanja materijalnih dobara u gradu je formiran “ilegalni štab za oslobođenje”. Nije bilo tvornice, ustanove, ureda, poduzeća, veće trgovine ili vojarne u kojima se nije nalazila grupa aktivista. Posebno je mjesto imao rad u “Narodnoj zaštiti” koja je brojala između šest i osam tisuća ljudi, među kojima se nalazio veliki broj simpatizera NOP-a. Članovi “Narodne zaštite” sprječavali su pljačku i palež, preuzimali i čuvali napuštena skladišta i magazine, prikupljali ostavljeno oružje i od 6. svibnja održavali red u gradu, a uz pomoć III. diverzantskog odreda, koji je djelovao u gradu od prvih dana svibnja, spriječeno je rušenje miniranih objekata. Prve partizanske jedinice, dvije brigade XLV. srpske divizije iz sastava II. Armije, ušle su u Zagreb, 8. svibnja u 11 sati prije podne, s južne strane preko Savskog mosta, a borci IX. bosanske divizije isti dan u poslijepodnevnim satima. Tijekom prijepodneva vodile su se teške borbe za radio stanicu Zagreb u Vlaškoj ulici. Diverzantima III. odreda stigao je u pomoć jedan od bataljona X. korpusa i borci Turopoljsko posavskog odreda, koji su uspješno dobili posljednju bitku za oslobođenje grada. Usporedno s trajanjem borbe za radio-stanicu, dio boraca XXVIII. slavonske divizije prešao je desnu obalu rijeke Save kod Trnja i opkolio odašiljač-prijemnik gdje su se neprijateljske snage predale bez borbe. U 11 sati i 12 minuta Jure Devčić obratio se s radio stanice Zagreb stanovnicima grada pozivajući ih da mirno u svojim kućama, ne nasjedajući lažnim informacijama dočekaju oslobođenje grada. Oko 13 sati Radio stanica objavila je proglas o oslobođenju grada. Dana 9. svibnja, oko sedam sati ujutro u Zagreb su preko Maksimirske ulice ušle jedinice XXI. srpske divizije, a oko podneva preko Remeta, Šestina i Markuševca jedinice I. i VI. proleterske divizije. U široj zoni Zagreba u borbama za oslobođenje grada djelovala je i XLVIII. makedonska divizija. U Narodno-oslobodilačkom pokretu sudjelovalo je od 1941. do 1945. godine oko 50.000 građana Zagreba, od 300.000 koliko ih je približno bilo pred početak Drugog svjetskog rata. Više od 16.000 građana poginulo je u Zagrebu, u zatvorima i logorima, odnosno kao borci partizanskih jedinica. Zagreb je dao 89 narodnih heroja i oko 600 nositelja partizanske spomenice 1941.